Ventilacija

Kako određujemo količinu zraka potrebnu za ventilaciju prostora?

Odgovor najviše ovisi o učinku koji se ventilacijom želi postići, ali važno je odrediti i kakvoću i fizikalno stanje zraka kojim se prostorija ventilira. Kvaliteta i godina izgradnje nekog prostora mogu snažno utjecati na propusnost zraka. Dok je u modernim zgradama i kućama s dobro zatvorenim prozorima i vratima propusnost zraka u pravilu vrlo niska, u starijim zgradama građenim po nekadašnjim standardima, propusnost može biti iznenađujuće visoka.

Zašto je visoka propusnost problem?

Neplanirana i nasumična ventilacija prostora znači gubitak energije koja je uložena u grijanje zraka. Nedovoljna ventilacija dovodi do nezdravih životnih uvjeta i pogoduje nastanku prekomjerne vlage i zidne plijesni. Ovo se redovito događa u stanovima s koncentracijom vlage zraka od 70 do 90 %

Što mogu učiniti?

Dobru kvalitetu zraka moguće je ostvariti ukoliko potrošeni zrak redovito zamijenimo svježim.

Neovisno o građevinskim nedostacima, problem se može spriječiti i izbjeći tako da pravilnom izmjenom zraka u vrijeme razdoblja grijanja osiguramo klimu prostora s relativnom vlagom od 40 do 60% (pri sobnoj temperaturi od 20 °C).

Je li redovito prozračivanje rješenje?

Obično provjetravanje nije dovoljno, a nije ni energetski učinkovito jer u hladnijim mjesecima gubimo mnogo topline u prostorijama, koju onda nadoknađujemo grijanjem, što se i te kako osjeti na mjesečnim računima.

Uz to, bez uređaja za kontrolu gotovo je nemoguće izmjeriti kakva je uistinu kvaliteta zraka u stambenim prostorijama, odnosno kolika je količina zraka strujanjem pristigla u unutrašnjost kroz otvorene prozore Stoga je čak i za stručnjake teško izvedivo postići kvalitetno i dostatno prozračivanje samo otvaranjem prozora.

Ako se prostori premalo prozračuju kvaliteta zraka u unutrašnjosti biti će nezadovoljavajuća i pojavit će se opasnost od pojave kondenzirane vode; ako se pak prečesto prozračuje zrak će u unutrašnjosti postati izrazito suh a troškovi za zagrijavanje brzo će narasti. Visoka vlaga nerijetko može izazvati oštećena objekta.

Koje bi rješenje bilo najbolje?

Redovita, provjerena i dostatna prozračenost i kvalitetna izmjena zraka moguća je uz pomoć ciljanog i komfornog ventilacijskog sustava – to vrijedi i za sasvim obične objekte koje danas susrećemo u novogradnji.

Koje su prednosti ugradnje kontrolirane ventilacije stambenog prostora?

Osim uštede toplinske energije, izbjeći ćete građevinska oštećenja zbog nedovoljnog odzračivanja, uživat ćete u svježem zraku bez pojave propuha, ublažiti poteškoća za osobe s alergijama primjenom specijalnih filtera za pelud, riješiti se buke koja dolazi izvana te smanjiti opasnost od provale.

Kvalitetan i pouzdan ventilacijski sustav kontroliranog zračenja dovodi u vaš dom svježi filtrirani zrak, bez štetnih čestica, odvodi suvišnu vlagu te vam omogućava zdravu i bezbrižnu klimu življenja.

Vlaga

Na što mislimo kada kažemo vlaga?

Vlaga je voda koja se nalazi u materijalima kao tekućina, npr. u zidovima ili u drvu. Međutim ona postoji i u zraku. U građevinskoj fizici se nevidljiva voda u zraku, koja je u obliku plina, označava kao vodena para.
Obzirom da ju ne možemo vidjeti, niti čuti, a nema ni mirisa, otkrijemo ju tek nakon što zgrada ili njeni stanovnici primijete njeno štetno djelovanje (npr. stvaranje gljivica, plijesni).

Zašto je vlaga problem?

Oštećenja uslijed djelovanja vlage nastaju izmjenom temperature i vlage u zraku vanjskog i unutarnjeg zraka, kao i zbog loše ili nikakve cirkulacije zraka. Topli zrak u normalnim uvjetima sadrži veću količinu vode nego hladni zrak. Dođe li topli zrak na hladni predmet, ohladi se i više ne može držati prvobitni sadržaj vode.Preveliki udio vode sada se kondenzira na hladnom predmetu i kapa u obliku “znojenja” niz predmete (prozore, vrata itd.) Ovaj proces nazivamo prekoračenje točke otapanja.

Zidovi se oblažu vlagom, posebno u ljetno vrijeme, a prozori u zimsko vrijeme. Zimi se ionako ne može neprekidno prozračivati, jer bi troškovi grijanja rasli. Prevelika koncentracija vlage u zraku pogoduje osim toga stvaranju gljivica, bakterija i plijesni u zidovima, te povećanju broja grinja u prašini (preko 45% relativne vlažnosti), što može uzrokovati razna oboljenja.

K tome još dolazi do oštećenja uzrokovanih raznim propuštanjima na zgradama i krovovima, nevremenima i poplavama, kao i propuštanja vodovodnih instalacija, pucanja cijevi te stvaranje kapljica (kondenzata) na hladnim vodovima i predmetima.

Štete mogu nastati i u bazenskim prostorima gdje se voda neprekidno isparava ili u prostorima gdje se čisti s vrućom vodom, odnosno posvuda gdje se čisti s vodom i parom. Posljedica ovoga su veliki troškovi popravaka, odnosno oštećenja koja se više ne mogu riješiti.

Problem vlage često se javlja upravo u stambenim prostorima pod utjecajem klimatskih uvjeta.

S time treba računati posebno ljeti upravo u navedenim prostorima. Uslijed ovog problema često nije moguć boravak u takvim prostorijama. U takvim se prostorima ne osjećamo ugodno, a javljaju se i neugodni mirisi.

Kupaonice su posebno osjetljive, jer prilikom tuširanja ili kupanja nastaje velika količina vodene pare. Crne mrlje u kutovima prostorije ili na zastorima za tuširanje su siguran znak nastanka gljivica. Najčešće se u kupaoni suši i rublje, koje dodatno navlaži zrak u toj prostoriji.

Što mogu učiniti?

Upravo sada, u vrijeme moderne toplinske izolacije, vlaga u prostoru se ružno poigrava s njenim stanovnicima i potrebno je kvalitetno riješiti taj problem.

Sustav mehaničke izmjene zraka osigurat će optimalnu koncentraciju vlage i spriječiti da se ona uvuče u zidove.

Trajno riješite problem vlage, gljivica i zidne plijesni pomoću mehaničkog sustava izmjene zraka te si trajno osigurajte kvalitetno i zdravo životno okruženje sa svježim zrakom.

Gljivice i plijesan

Kako nastaju gljivice i zidna plijesan?

Previsoka količina vlage u prostoriji najčešći je uzrok pojave gljivica i zidne plijesni. Tijekom svog razvoja one stvaraju sićušne, oku nevidljive spore, koje se u zraku mogu formirati u milijunskim količinama i na taj se način dalje prenose. Zajedno s toplinom, vlagom i hranidbenom podlogom one stvaraju nova gljivična gnijezda koja onda dalje proizvode milijunske količine novih spora.

Zašto su opasne?

Zdravlje čovjeka je pod jakim utjecajem okoline u kojoj živi. Dokazano je da gljivice i zidna plijesan izazivaju mnoga oboljenja dišnih puteva, pojavu alergija i ozbiljnih sistemskih infekcija, pogotovo kod ljudi oslabljenog imuniteta.

Problem je još veći zbog toga što su ovi mikroorganizmi nevidljivi, sve dok problem ne eskalira. Primjećujemo ih tek kada zidovi poprime neku od mnoštva različitih boja – zelenu, crnu, sivu, crvenu ili žutu.

Kako spriječiti njihov nastanak?

Svim je plijesnima i gljivicama za razvoj potrebna vlaga. Stoga je pojava ovih napasnika siguran znak da se u prostoriji formira prevelika količina vlage. Sprječavanje vlage u prostoriji osnovni je preduvjet za sprečavanje problema nastanka gljivica.

Vrlo je važno da vlagu koju stvaraju određene aktivnosti u stanu, poput tuširanja, kuhanja, pranja posuđa redovito uklanjamo provjetravanjem prostorija.

Što želimo postići i kako?

Relativna vlaga zraka u stanu trebala bi trajno ostati u granicama od 65 do 70 posto. Da bi bili sigurni da je u postojećoj stambenoj klimi izbjegnuta pojava gljivica plijesni odnosno da se ne potiče njen nastanak, preporuča se kvalitetna izmjena zraka u stambenim prostorijama, pogotovo onim s povećanim rizikom stvaranja prekomjerne razine vlage.

Brigu o ventilaciji najbolje je prepustiti mehaničkom sustavu izmjene zraka s ugrađenim senzorom za vlagu. On će se pobrinuti da vlažnost zraka u stambenom prostoru bude na odgovarajućoj razini te osigurati konstantan protok svježeg filtriranog zraka uz minimalan utrošak energije.

Kontaktirajte nas još danas

    Ukoliko imate tlocrt, priložite ga uz upit.